Ukoliko ste naručitelj, sigurno ste se ne jednom susreli sa problematikom zvana odluka o odabiru i poznat vam je problem izvršnosti date odluke. 

Sukladno članku 96. i  101. Zakona o javnoj nabavi propisano je da naručitelj odluku koju donosi po izvršenom pregledu i ocjeni ponuda, mora dostaviti na dokaziv način. Sredstva koja pri tom može koristiti nabrojana su kao primjer, no primjenom članka 54. Zakona o javnoj nabavi, to sredstvo mora biti opće dostupno, te ne smije gospodarskim subjektima ograničavati pristup nadmetanju. Uobičajeno je da se odluka o odabiru dostavlja svim ponuditeljima, no u praksi se mogu javiti različite situacije, poput one kada nije dostavljena niti jedna ponuda. Na koji način i kome se takva odluka dostavlja? Također, moguća je situacija da je dostavljena jedna ponuda, koja je ujedno i odabrana. Na koji način u odluci navesti uputu o pravnom lijeku? Kako sastaviti i dostaviti odluku kada se radi o predmetu nabave podijeljenom na grupe, kojim se za neke grupe vrši odabir, a za neke se poništava postupak javne nabave. Sve su ovo dvojbe s kojima se susreću svi koji se praktično bave provođenjem postupaka javne nabave.

Člankom 99. Zakona o javnoj nabavi propisano je da izvršnošću odluke o odabiru nastaje ugovor. Prilikom sastavljanja ugovora može se uočiti nedostatak dokumentacije za nadmetanje, nedostatak koji bismo željeli ukloniti, no javlja se nesigurnost, s obzirom na to da je Zakonom o javnoj nabavi propisano da ugovor o javnoj nabavi mora biti u skladu s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje i odabranom ponudom. Prirodno se nameće pitanje odnosi li se ta izmjena na bitne sastojke ugovora ili ne? Bitni sastojci ugovora propisani su prvenstveno Zakonom o obveznim odnosima, i to odredbama koje vrijede za pojedini ugovor. Tako će kod ugovora o kupoprodaji to biti predmet i cijena. No, naručitelj također dokumentacijom može propisati i druge sastojke koje on smatra bitnima, primjerice rok izvršenja. Uz navedeno, Zakon o javnoj nabavi sadrži i odredbe kojima je uređeno pitanje izmjena ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja, odnosno koje su izmjene bitne, pa se smatraju novim ugovor za koji je potrebno provesti novi postupak nabave. Rizik vezan uz tumačenje ovih odredbi povećava prekršajna odredba koja propisuje da je prekršaj ako naručitelj nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupka javne nabave propisanog Zakonom.

Nastavak slijedi...