Novela Zakona o javnoj nabavi - nacrt i savjetovanje

U sklopu e-savjetovanja  24. ožujka 2022. objavljen je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, za koji će javno savjetovanje biti otvoreno do 23. travnja 2022. a očekivana objava izvješća o provedenom savjetovanju 23. lipnja 2022.

(Ažurirano 8. travnja 2022)


Na snazi je kao što znamo Zakon o javnoj nabavi ( ZJN 2016) donesen 2016. godine, a važeći je od 01.01.2017. Isti dosad nije mijenjan, a čini se da je ipak došlo vrijeme za izmjene i dopune nakon pet godina.

Predložene izmjene Zakona donose nam preduvjete za poboljšanje žalbe u javnoj nabavi jer se predlaže predaja žalbe isključivo u e-obliku.

 

Cilj je ubrzanje procesa nabave i primjena kraćeg roka provedbe žalbenog postupka. Niže su navedeni i svi ključni prijedlozi izmjene, kao i njihova svrha.

 

Ključni prijedlozi izmjene

 

  • Uvođenje e-žalbe kao isključivog načina podnošenja žalbe.
  • Omogućavanje naručiteljima da nastave postupak ukoliko dođe do žalbe na dokumentaciju o nabavi koja nije dopuštena ili je očito nepravodobna.
  • Ukoliko žalba ne sadrži žalbene navode, tada će ju DKOM moći odbaciti kao neurednu bez pozivanja žalitelja na uređenje žalbe u tom dijelu.
  • Novi rok mirovanja od 10, umjesto 15 dana
  • Usklađivanje Zakona o javnoj nabavi (ZJN) sa Zakonom o obnovi.
  • Velike promjene u određivanju iznosa žalbenih naknada.


Što se očekuje od donesenih promjena



  • Uspostavit će se racionalna i efikasnija pravna zaštita u postupcima javne nabave.
  • Uklonit će se postojeće nelogičnosti i time osigurati učinkovitije provođenje postupaka javne nabave.
  • Adresirat će se nepravodobne i nedopuštene žalbe na dokumentaciju o nabavi kojima je jedini cilj zaustaviti postupak nabave.
  • Onemogućit će se zlouporaba prava na žalbu i ubrzati će se žalbeni postupak.
  • Cilj je da se gospodarskim subjektima koji ulažu žalbe radi ostvarivanja pravne zaštite u slučajevima nezakonitog postupanja naručitelja omogući učinkovitiji, pravedniji i brži žalbeni postupak.




Žalbene naknade lete uvis


Dosad je propisana naknada bila od pet tisuća do maksimalno sto tisuća kuna, a taj iznos od sto tisuća kuna bio je određen samo za slučajeve javne nabave u kojima je procijenjena vrijednost prelazila 60 milijuna kuna.


Znači prema članku 430. stavak 1.danas (prije izmjene ZJNa) naknade za pokretanje žalbenog postupka su ovako strukturirane:


1
) 5.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 750.000,00 kuna
2
) 10.000,00 za p.v.nabave od 750.000,01 do 1.500.000,00 kuna
3
) 25.000,00 kuna za p.v.nabave od 1.500.000,01 do 7.500.000,00 kuna
4
) 45.000,00 kuna za p.v. nabave od 7.500.000,01 do 25.000.000,00 kuna
5
) 70.000,00 kuna za p.v.nabave od 25.000.000,01 do 60.000.000,00 kuna
6
) 100.000,00 kuna za p.v.nabave višu od 60.000.000,00 kuna.

 

 

Predlaže se članak 430. stavak 1. ZJN-a promijeniti na sljedeći način:

 

Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od:

 

a. 10.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 2.000.000,00 kuna,

 

b. 0,5 % procijenjene vrijednosti nabave, za procijenjenu vrijednost nabave od 2.000.000,01 kuna do 100.000.000,00 kuna,

 

c. 500.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave veću od 100.000.000,00 kuna.

"Obveznim uvođenjem žalbenih navoda kao dijela žalbe te visina žalbene naknade koja je u ravnoteži između procijenjene vrijednosti nabave i prava na pristup žalbi, onemogućiti će se zlouporaba prava na žalbu i ubrzati će se žalbeni postupak.

 

Žalitelji neće imati prostora za naknadno sastavljanje i dostavljanje žalbenih navoda. Tako će se pridonijeti učinkovitosti, transparentnosti i načelu jednakog tretmana", obrazlažu iz Ministarstva gospodarstva.



Drastičan rast naknada za sve iznad 6 milijuna kuna

U praksi to znači ovo:

·      Udvostručenje iznosa naknada za tendere procijenjene vrijednosti do 750 tisuća kuna. Dosad su ponuditelji plaćali za ovo 5 tisuća kuna, a morat će ubuduće plaćati deset tisuća. To vjerojatno neće odvratiti od žalbi

·      Za tendere procijenjene vrijednosti između 750.000,01 kuna do pet milijuna kuna nema razlike ili su iznosi značajno manji

·      Drastičan rast naknada počinje sa tenderima vrijednosti od šest milijuna kuna do sto milijuna kuna i više

 

Tako na primjer ponuditelji koji žele izraziti žalbeni navod na predmete iznad 6 milijuna kuna morat će platiti i do pet puta više nego ranije.


Ovakav prijedlog ne samo da ne može proći test razmjernosti, nego je vjerojatno i neustavan, kaže Marko Turudić, profesor ustavnog prava.

 

Da li zakonodavac ima neku strategiju pa želi doista spriječiti profesionalne žalitelje prije svega na visoko vrijednim tenderima?

Nekako nadamo se da su uzeli brojke i dobro analizirali vrijednost predmeta, stratešku važnost predmeta i fer tretman svih sudionika u javnoj nabavi prije nego što su donijeli ovaj prijedlog.


Trenutno stanje - zaustavljanje i razvlačenje postupaka javne nabave


Prema važećem zakonskom uređenju pravodobnom žalbom na dokumentaciju o nabavi zaustavlja se postupak javne nabave.

Međutim, postupak se zaustavlja i u slučaju nepravodobnih i nedopuštenih žalbi dok Državna komisija ne odluči o žalbi.

Naručitelji su obvezni po završetku žalbenog postupka  produžiti rok za dostavu ponuda čime se omogućava žaliteljima koji nemaju za cilj ostvariti pravnu zaštitu da izjavljivanjem žalbi izvan zakonom propisanih rokova (nepravodobnih žalbi) zaustave postupak nabave i dovedu do produljenja roka za dostavu ponuda i na taj način  odugovlače postupke javne nabave.

To se pokazalo kao ozbiljan problem u postupcima javne nabave koji su financirani iz EU fondova, a zbog potrebe poštivanja rokova koji su određeni za povlačenje predmetnih sredstava.


Praksa Državne komisije pokazuje učestale žalbe tzv. profesionalnih žalitelja, koji vješto koristeći važeće zakonske odredbe, izjavljuju žalbe bez žalbenih navoda, prisiljavajući Državnu komisiju da traži uređenje žalbe u tom dijelu. Na taj način produljuje se žalbeni postupak, a time i sam postupak javne nabave.


Utjecaj proteklih i potencijalnih katastrofa na novi Zakon

Prema članku 1, stavak 2: "Naručitelji nisu obvezni primjenjivati ovaj Zakon na nabavu robe, radova ili usluga u svrhu saniranja posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa i obnove nakon njih, ako je isto uređeno posebnim propisima, a do vrijednosti pragova iz članka 13. ovoga Zakona.“


"U tom smislu naručitelji će imati mogućnost postupiti prema posebnom propisu kao što je Zakon o obnovi i Pravilnik o provedbi postupaka nabave robe, usluga i radova za potrebe obnove, kada su pravila o postupku nabave uređena posebnim propisom, ili primijeniti odredbe Zakona o javnoj nabavi.


S obzirom na iskustva tijekom Covid-19 pandemije, ali i dva razorna potresa koja su se dogodila u Republici Hrvatskoj 2020. godine, potrebno je predvidjeti opisanu mogućnost za naručitelje, kako bi se osigurala brza i učinkovita nabava robe, usluga i radova, koji su ključni za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa.


Osim u slučaju zdravstvenih kriza, poput pandemije Covid-a 19, ova odredba bi se mogla primjenjivati i u slučajevima vezanima za primjerice stanje mingratskih kriza ili izvanrednih situacija u nuklearnim elektranama."



Prijavite se na edukacije iz javne nabave i saznajte više o ovoj temi od naših stručnjaka.